Francuski listovi u subotu s vidnom paznjom
prenose demanti zvanicnog Pariza
da su francuske tajne sluzbe kovale zaveru sa
ciljem da se ubije predsednik
SRJ Slobodan Milosevic, ali i potvrdjuju da su bar
neki od petorice lica
uhapsenih u Beogradu imali veze sa francuskih
tajnih sluzbi. Dnevnik "Figaro"
navodi da "ubijanje stranih sefova drzava vec
odavno nije u arsenalu
francuske diplomatije". "Figaro" i
drugi listovi navode da je Jugoslav
Petrusic, alias "Dominik", za koga
jugoslovenske vlasti navode da je u grupi
zaverenika, bio "obradjen" od francuske
obavestajne sluzbe "DST" i da je,
takodje, posredstvom kompanije "Geolink"
1996. bio angazovan u grupi
placenika koji su upuceni u Zair da pomognu
opstanak na vlasti tadasnjeg
predsednika Mobutu Sese Sekua. List
"Liberasion" kaze da je "operacija Mobutu
bez sumnje priredjena uz blagoslov jedne francuske
sluzbe... ali i uz tesnu
saradnju jedne jugoslovenske posestrime". Srpski
placenici, kako to istice
ovaj dnevnik, "su odabrani u Bosni, uz
saglasnost visokih rukovodilaca
Republike Srpske, a svi su prosli kroz
regrutacioni biro u hotelu Turist u
Beogradu, gde su im uruceni pasosi, uzeti iz
zaliha tajne policije Jovice
Stanisica, Miloseviceve desne ruke, a na koje
ambasada Zaira u Parizu vec
bila stavila vize".
U "krivicnoj prijavi koju je protiv petorice
osumnjicenih podnela Sluzba
drzavne bezbednosti Srbije nema pomena
organizovanja atentata na predsednika
SR Jugoslavije Slobodana Milosevica", pise
beogradski dnevnik "Blic" u
praznicnom cetvorobroju. "Sada je sasvim
izvesno da su petorica uhapsenih
isti ljudi koji su pretprosle nedelje maskirani
privedeni kod istraznog
sudije Okruznog suda u Beogradu", pise
"Blic" dodajuci da su u beogradsku
Palatu pravde "dovedeni u najvecoj tajnosti i
pod maksimalnim obezbedjenjem".
Pozivajuci se na sopstvene izvore, list, takodje,
navodi da je, Jugoslav
Petrusic, koji je, prema tvrdnjama saveznog
ministra informisanja Gorana
Matica, jedan od uhapsenih, "covek sa
iskustvom u spijunsko-operativnim
krugovima Evrope, a prema nekim informacijama, u
francuskoj obavestajnoj
sluzbi bio je zaduzen za nadzor nad islamskim
fundamentalistima i albanskim
trgovcima drogom".
Motivi jugoslovenskih vlasti da optuze Francusku
za planiranje atentata na
predsednika Milosevica i dalje su potpuna
misterija, konstatuje u cetvrtak
pariski dnevnik "Mond" u tekstu koji se
bavi naglim zaokretom u
francusko-srpskim odnosima nakon afere
"Pauk". Po oceni "Monda", teze koje se
cuju u beogradskim opozicionim krugovima da
Beograd zeli pokretanjem afere da
primora Francusku da povuce Bernara Kusnera sa
Kosova ili da izrazi
nezadovoljstvo sto Pariz sve cesce poziva na
razgovor protivnike Slobodana
Milosevica, nisu dovoljne da se objasni nagli
zaokret srpske politike u
odnosu prema Francuskoj. Ne iskljucujuci ni tezu
da je prica o zaveri
namenjena srpskoj politickoj sceni, kao upozorenje
da rat sa Zapadom ni
izdaleka nije okoncan i da narod mora da ostane uz
Milosevica, "Mond" optuzbe
protiv Francuske dovodi u vezu sa politikom
Jelisejske palate i vlade,
sklonom ukidanju sankcija.
Protiv petorice uhapsenih pripadnika navodne grupe
"Pauk" resor drzavne
bezbednosti MUP-a Srbije podigao je krivicnu
prijavu zbog spijunaze, a protiv
trojice i zbog "ratnih zlocina izvrsenih na
Kosovu", za vreme vazdusnih
napada NATO-a na Jugoslaviju, pise
"Politika" u cetvrtak. Pozivajuci se na
"pouzdane izvore", list prenosi izjavu
optuzenog Jugoslava Petrusica sa
"saslusanja", prema kojoj je on priznao
da je svojevremeno ucestvovao u
likvidaciji ljudi iz "muslimanskog kompleksa
BiH", i to po nalogu francuske
obavestajne sluzbe DST. "Politika" pise
da je zadatak uhapsenih bio i da
likvidiraju bivseg komandanta raspustene OVK,
poznatog pod nadimkom Remi,
koji se, kako se navodi, "potpuno otrgao
kontroli francuskih obavestajaca".
Posto grupi "Pauk" to nije poslo za
rukom, pojedinci iz njene paravojne
formacije "Balkan ekspres" okrenuli su
se "pljacki i ubistvima" na Kosovu,
zbog cega se, tvrdi "Politika" i terete
za ratne zlocine.
Pariski"Liberasion" na prve cetiri
strane iznosi nove detalje o aktivnostima
pripadnika grupe "Pauk" o njihovoj
umesanosti u zlocine u Bosni i Kongu, kao
i o vojnim vezama Pariza i Beograda, koje se, po
navodima lista, nisu
prekidale od raspada Jugoslavije do danas, javlja
izvestac agencije Sense iz
Pariza. "Liberation" najpre istice da
jugoslovenske vlasti nisu jedine koje
optuzuju Jugoslava Petrusica za ratne
zlocine.¨Prema navodima lista,
organizacija Hjuman Rajts Voc je u jednom
izvestaju iz 1997. godine navela
svedocenja ocevidaca koji su tvrdili da je
"pukovnik Jugo", licno, ubio dva
protestantska misionara na aerodromu u Kisanganiju
i kako je bestijalno mucio
jednog trgovca mesom iz Gome. Francuski dnevnik
dovodi Petrusica u vezu sa
"Geolinkom", francuskim preduzecem za
satelitske komunikacije, koje je
snabdevalo opremom placenike na Mobutuovoj strani
u Zairu. List se poziva na
izjave jednog "bosanskog biznismena " ,
koji je , pod uslovom da ostane
anoniman, rekao u jednom intervjuu kako je licno
organizovao, krajem 1996
godine, sastanak Jugoslava Petrusica i Filipa
Pereta predstavnika firme
"Geolink", sa tadasnjim nacelnikom
Generalstaba VJ, Momcilom Perisicem, u
sedistu Generalstaba u centru Beograda.
"Zahvaljujuci tom susretu, ova
dvojica su mogla prodavati oruzje jugoslovenskoj
vladi i organizovati odlazak
placenika u Kongo", pisse
"Liberasion". I jedan drugi clan grupe "Pauk",
Slobodan Orasanin, koji se u jednom poverljivom
dokumentu francuske tajne
sluzbe opisuje kao "oficir KOS i akcionar
izvozno-uvozne firme "Target", bio
je , prema pisanju "Liberasiona",
zaduzen da obezbedjuje kupovine francuske
elektronske opreme za jugoslovensku vojsku u vreme
embarga. Francuski
dnevnik prenosi i pisanje srpske stampe o aferi
"Pauk" i pokusava da odgovori
na pitanje zasto je Beograd pokrenuo ovu aferu i
kakvu korist eventualno
ocekuje od nje. U uvodniku poznatog komentatora
Zaka Amalrika optuzbe
Beograda se dovode u vezu sa napadima na Bernara
Kussnera, koga srpska strana
optuzuje da navodno zeli da odvoji Kosovo od
Srbije. Amalrik zakljucuje da bi
poruka koju Beograd zeli da posalje mogla da se
protumaci na sledeci nacin:
"Ne zaboravite da ste se vi u vise navrata
koristili uslugama jednog od
najvechih etnickih "cistaca", kojeg mi
sad drzimo. Ne trsite se mnogo lovom
na ratne zlocince, imamo mi jos toga da vas
uvucemo u nepriliku".
"Liberasion" konstatuje da od
26.novembra, kad je Pariz demantovao deo
optuzbe Beograda koji se odnosi na pripremu
atentata na Milosevica, nije vise
bilo zvanicnih izjava o aferi "Pauk".
"Kao da je od tada postignuta
saglasnost o potpunom cutanju o ovoj stvari",
zakljucuje list.
Bivsi visoki sluzbenik Drzavne bezbednosti Bozidar
Spasic nije u petak
saslusan pred istraznim sudijom Treceg opstinskog
suda u Beogradu zbog loseg
zdrastvenog stanja, pa mu je pritvor produzen,
rekao je agenciji Beta
Spasicev advokat Borivoje Borovic. Spasic, koji je
sada privatni detektiv,
trebalo je da bude saslusan na osnovu krivicne
prijave koju je protiv njega
podneo beogradski Sekretarijat unutrasnjih
poslova, a zbog sirenja laznih
vesti. Dezurni istrazni sudija Ivona Lalovic
trebalo je da saslusa Spasica,
ali to nije dozvolilo njegovo zdravstveno stanje,
odnosno opasnosti da dozivi
infarkt, rekao je Borovic. Prema njegovim recima,
Spasicu je odredjen
pritvor od osam dana, koji mu traje od 30.
novembra od kada se nalazi u
policiji. Borovic je jos rekao da, ako po isteku
tog roka Spasic ne bude
saslusan pred istraznim sudijom, on treba da bude
pusten iz pritvora.
Spasicev advokat je jos rekao da ce uloziti zalbu
na odluku da se njegovom
klijentu produzi pritvor. Spasic je drugi
nekadasnji pripadnik Sluzbe
drzavne bezbednosti, koji je uhapsen u poslednje
vreme. Sef marketinga
beogradske Direkcije za gradjevinsko zemljiste i
nekadasnji pripadnik Sluzbe
drzavne bezbednosti Vladimir Nikolic nestao je 1.
oktobra, a policija je vise
dana kasnije saopstila da je uhapsen zbog odavanja
sluzbenih podataka.
Agencija Beta nezvanicno saznaje da je protiv
Nikolica u cetvrtak podignuta
optuznica.
Srpski pokret obnove optuzio je Sluzbu drzavne
bezbednosti Srbije da je
organizovala atentat na predsednika SPO-a Vuka
Draskovica i ubistvo cetvorice
funkcionera stranke, a vladajucu koaliciju, posebno
JUL i radikale, da
pribegavaju ogoljenom drzavnom terorizmu. Zvanicna
istraga i
pravno-ekspertski tim Srpskog pokreta obnove
utvrdio je niz cinjenica koji
nepobitno dokazuju da je kamion ubica bio
vlasnistvo DB-a, stoji u saopstenju
SPO-a. Citirajuci neke strane listove, SPO navodi
da su atentat organizovali
sefovi srpskog i beogradskog DB-a Rade Markovic i
Milan Radonjic, obojica,
kako je saopsteno, clanovi JUL-a i simpatizeri radikala.
Borivoje Borovic, advokat nekadasnjeg operativca
Sluzbe drzavne bezbednosti,
sada vlasnika detektivske agencije, Bozidara
Spasica koji se nalazi u
pritvoru zbog sirenja laznih vesti, ulozio je zalbu
na resenje o odredjivanju
pritvora jer je, kako je naveo, Spasicevo
zdravstveno stanje izuzetno tesko.
"Ukoliko Bozidar Spasic ne bude bio u stanju
da se pojavi pre istraznim
sudijom pocetkom naredne sedmice, sud ce morati da
mu ukine pritvor", rekao
je za B2-92, advokat Borovic.
Smenjen sef francuske obavestajne sluzbe zbog
neuspeha u bivsoj Jugoslaviji
Zak Devatr, koji je od 1993. bio na celu Generalne
direkcije spoljne
bezbjednosti (francuska skracenica DGSE) bice na
toj sluzbi jos samo do nove
2 000. godine, javlja dopisnik agencije SENSE iz
Pariza, Dzevad Sabljakovic.
Poslije diskretnog smjenjivanja, po isto tako
diskretnoj odluci
Predsjednistva i vlade Francuske, sef obavjestajne
sluzbe u civilnom sektoru,
zavrsice svoju karijeru kao ambasador u nekoj
udaljenoj zemlji. Tu vijest
objavljuje pâriski dnevnik "Mond" i
potvrdjuje izvor SENSE iz dobro
obavjestenih izvora Ministarstva inostranih
poslova. "U Srbiji ta sluzba
je sasvim zakazala", ocjena je tog pouzdanog
izvora, cak i kad je rijec o
Kosovu. Ni Predsjednik ni vlada, za koje ta sluzba
radi, ni vojna
obavjestajna sluzba (DRM), s kojom treba da
saradjuje, nisu imali
pravovremene i pouzdane informacije od Generalne
direkcije spoljne
sigurnosti. Sa evakuacijom francuske ambasade u
Beogradu uoci pocetka zracnih
udara NATO, pokidane su i malobrojne veze sa
izvorima na licu mjesta. DGSE
naprosto vise nema svoje informatore u Srbiji, i to
je jedan od osnovnih
razloga smjenjivanja sefa te sluzbe. U ostale
slabosti Devatru se ubraja
sklonost da se u okviru tog odgovornog i slozenog
posla ponasa kao slobodan
strelac, da preduzima putovanja u okviru
"tajne diplomatije" a da o tome ne
obavijesti ni nadlezne ni svoje saradnike i da
pravi sopstvene analize koje
su cesto protivrjecile dugom i temeljnom radu
specijaliziranih odjeljenja te
sluzbe. Medjutim, pravi razlog ili, kako nas izvor
kaze, "kap koja je
prepunila casu", je nedopustivo slab rad
sluzbe u zemljama bivse Jugoslavije,
posebno u Srbiji. Valja napomenuti da rad ove
sluzbe nije spijunaza u
klasicnom smislu rijeci. Njena djelatnost je
istrazivanje i analiza
informacija od interesa za bezbjednost Francuske,
kao i otkrivanje spijunskih
aktivnosti u inostranstvu usmjerenih protiv
nacionalnih interesa Francuske,
ali u mnogim domenima ona gotovo i nije tajna.
Tajni rad je svakako u
nadleznosti Direkcije za vojno obavjestavanje
(DRM), a ova druga sluzba, DGSE
prvenstveno je koncentrisana na ekonomski,
industrijski, komercijalni i
tehnoloski domen, kao i na borbu protiv
"prljavog novca" i medjunarodnog
terorizma. Slabostima u radu te sluzbe, ciji je sef
vise od sest godina
bio Zak Devatr, mogu se mozda pripisati i neuspjesi
i promasaji francuske
privrede i investitora u Bosni i Hercegovini i na
Kosovu. Jedini pravi
poduhvat je, kaze nas izvor, sto je francuski
privredni gigant Buig, cetiri
godine nakon Dejtonskog sporazuma, najzad dobio
veliki posao u Bosni -
izgradnju autoputa izmedju Sarajeva i Zenice. DGSE
ima preko 4 000
zaposlenih i raspolaze budzetom od preko milijardu
i sesto miliona franaka
(vise od 250 miliona eura) i, kako je predvidjeno
za 2 000, dodatnih 200
miliona franaka za specijalne operacije po nalogu
vlade. Na mjesto
smijenjenog Devatra, vec prvih dana slijedeceg
stoljeca docice Zan-Klod
Kuseran, aktuelni ambasador Francuske u Turskoj.
Kuseran nije bio samo
diplomata: izmedju
1989. i 1992. imao je odgovornu funkciju upravo u DGSE.