PREDLOG ZAKONA PROTIV TERORIZMA
Integralni tekst Predloga zakona protiv terorizma koji ce, po hitnom
postupku, veca saveznog parlamenta razmatrati na zasedanju zakazanom za 30.
Juni.
CLAN 1.
Ko u nameri ugrozavanja ustavnog uredjenja ili teritorijalne celine Savezne
Republike Jugoslavije ili Republike clanice izazove eksploziju ili pozar ili
izvrsi otmicu nekog lica ili drugi akt nasilja ili ozbiljno preti
preduzimanjem kakve opste opasne radnje ili upotrebom nuklearnog, hemijskog,
bakterioloskog ili drugog opste opasnog sredstva cime je stvoreno osecanje
nesigurnosti i straha kod gradjana, kaznice se zatvorom najmanje pet godina.
Ako je delo iz stava 1. ovog clana za posledicu imalo smrt jednog ili vise
lica ili je izazvalo opasnost za zivot ljudi, ili je praceno teskim nasiljem
ili velikim razaranjem ili je dovelo do ugrozavanja bezbednosti Savezne
Republike Jugoslavije ili Republike clanice, ucinilac ce se kazniti zatvorom
najmanje deset godina ili zatvorom od dvadeset godina.
Ako je delom iz stava 1. ovog clana ili pri izvrsenju tog dela ucinilac sa
umisljajem lisio zivota jedno ili vise lica, kaznice se zatvorom najmanje
deset godina ili zatvorom u dozivotnom trajanju. Ko pozove ili podstice vise
lica na izvrsenje dela iz stava 1. ovog clana kaznice se zatvorom od tri do
dvanaest godina, a ko poziva ili podstice vise lica na izvrsenje dela iz
stava 2. i 3. ovog clana kaznice se zatvorom od najmanje deset godina ili
zatvorom od dvadeset godina. Ko priprema izvrsenje dela iz stava 1. i 2. ovog
clana kaznice se zatvorom najmanje jednu godinu, a ko priprema izvrsenje dela
iz stava 3. ovog clana kaznice se zatvorom najmanje pet godina.
CLAN 2.
Ko rastura, drzi u nameri rasturanja ili cini dostupnim spise, audiovizuelna,
elektronska i druga sredstva kojima se poziva ili podstice na vrsenje dela iz
clana 1. ovog zakona kaznice se zatvorom najmanje tri godine. Ko delo iz
stava 1. ovog zakona ucini uz pomoc iz inostranstva, kaznice se zatvorom
najmanje pet godina. Ko saopsti javnosti da odobrava izvrsenje dela iz clana
1. ovog zakona kaznice se zatvorom od sest meseci do pet godina.
CLAN 3.
Ko organizuje grupu lica koja ima za cilj izvrsenje dela iz clana 1. ovog
zakona ili se s drugim dogovori da izvrsi delo iz clana 1. ovog zakona,
kaznice se zatvorom najmanje tri godine. Ko postane pripadnik grupe iz stava
1 ovog clana, kaznice se zatvorom od jedne do osam godina. Organizator ili
pripadnik grupe koja spreci izvrsenje dela iz clana 1. ovog zakona moze se
osloboditi kazne. Pripadnik grupe koji je dao podatke koji su doveli do
otkrivanja ucinioca ili dela iz clana 1. ovog zakona moze se osloboditi od
kazne za delo iz clana 1. ovog zakona i za delo iz stava 2. ovog clana.
CLAN 4.
Ko ucinioca dela iz clana 1. i clana 2. ovog zakona krije ili mu na bilo koji
nacin pruzi pomoc u cilju ometanja njegovog otkrivanja ili hvatanja, kaznice
se zatvorom najmanje jednu godinu. Nece se kazniti lice kome su ucinilac dela
iz clana 1. ovog zakona bracni drug ili srodni po krvi u prvoj liniji, brat
ili sestra.
CLAN 5.
Nije krivicno delo iz cl. 1. do 3. ovog zakona koje neko lice ucini u nameri
da se drugi ucinilac pri pokusaju dela otkrije ili uhvati. Uputstvo o nacinu
preduzimanju radnji iz stava 1. ovog clana daje savezni ministar nadlezan za
unutrasnje poslove. O svim preduzetim merama iz stava 1. ovog clana
obavestava se Savezni drzavni tuzilac".
CLAN 6.
Kad je to neophodno radi vodjenja krivicnog postupka, predsednik
Saveznog suda moze, na predlog Saveznog drzavnog tuzioca ili saveznog
ministra nadleznog za unutrasnje poslove, doneti odluku o preventivnom
zadrzavanju lica za koje postoje osnovi sumnje da je ucinilo krivicno delo
predvidjeno ovim zakonom. Izuzetno, predsednik Saveznog suda moze ovlastiti
drugog sudiju Saveznog suda da odluci o preventivnom zadrzavanju. Preventivno
zadrzavanje lica vrsi se u kazneno-popravnim zavodima, okruznim zatvorima,
kao i u vojnim zatvorima.
CLAN 7.
Predsednik Saveznog suda, po pribavljenom misljenju Saveznog drzavnog tuzioca
i saveznog ministra nadleznog za unutrasnje poslove, svakog sedmog dana
preispituje postojanje razloga za preventivno zadrzavanje. Preventivno
zadrzavanje moze trajati do trideset dana.
CLAN 8.
Za vreme preventivnog zadrzavanja mogu se prikupljati dokazi i s preventivno
zadrzanim licem obavljati sluzbeni razgovor samo u vezi s krivicnim delom
zbog koga je doneta odluka o preventivnom zadrzavanju. Preventivno zadrzano
lice odmah se upoznaje s razlozima zadrzavanja i njegovim pravima, a o tome
odmah se obavestava njegova porodica.
CLAN 9.
Predsednik Saveznog suda ili sudija Saveznog suda koga on odredi cini uvid u
dokaze pribavljene tokom preventivnog zadrzavanja i donosi odluku o tome koji
se od njih mogu koristiti u krivicnog postupku.
CLAN 10.
Kad je Vojni sud nadlezan za vodjenje krivicnog postupka za delo predvidjeno
ovim zakonom, a ako je to neophodno radi vodjenja krivicnog postupka,
predsednik Vrhovnog vojnog suda moze, na predlog Vrhovnog vojnog tuzioca ili
saveznog ministra nadleznog za unutrasnje poslove, doneti odluku o
preventivnom zadrzavanju lica za koje postoje osnovi sumnje da je ucinilo
krivicno delo predvidjeno ovim zakonom. Predsednik Vrhovnog vojnog suda, po
pribavljenom misljenju Vrhovnog vojnog tuzioca i saveznog ministra nadleznog
za unutrasnje poslove, svakog sedmog dana preispituje postojanje razloga za
preventivno zadrzavanje. Odluku o tome koji se od dokaza pribavljenih za
vreme preventivnih zadrzavanja mogu koristiti u krivicnom postupku pred
Vojnim sudom donosi predsednik Vrhovnog vojnog suda ili sudija Vrhovnog
vojnog suda koga on odredi.
CLAN 11.
Za krivicna dela predvidjena ovim zakonom istragu sprovodi i sudi u prvom
stepenu okruzni, odnosno visi sud, odnosno vojni sud prvog stepena.
CLAN 12.
Lica koja prisustvuju istraznim radnjama ili razgledaju spise istrage duzna
su da kao drzavnu tajnu cuvaju sve cinjenice i podatke koje su tom prilikom
saznala. Javni, odnosno drzavni, tuzilac moze i bez saglasnosti istraznog
sudije podici optuznicu bez vodjenja istrage".
CLAN 13.
Ako se svedok bez odobrenja ili opravdanog razloga udalji sa mesta gde treba
da bude saslusan, naredjuje se njegovo prinudno dovodjenje. Ako svedok ili
vestak i pored urednog poziva neopravdano izostanu, naredjuje se njihovo
prinudno dovodjenje. Svedok koji dodje i bez zakonskog razloga, posle
upozorenja na posledice, odbije da svedoci, zatvorice se. Zatvor traje dok
svedok ne pristane da svedoci, ili dok njegovo saslusanje ne postane
nepotrebno, ili dok se krivicni postupak ne zavrsi, ali najduzne trideset
dana s tim sto se odluka o zatvaranju preispituje svakih sedam dana.
CLAN 14.
Prigovor protiv optuznice moze se podneti u roku od tri dana od dana
dostavljanja, a predsednik veca moze zahtevati preispitivanje optuznice u
roku od tri dana od isteka roka za podnosenje prigovora, odnosno od
odbacivanja prigovora. Vanraspravno vece nadleznog suda duzno je da o
prigovoru protiv optuznice ili zahtevu predsednika veca za preispitivanje
optuznice odluci u roku od cetrdeset osam sati. Predsednik veca naredbom
odredjuje glavni pretres, koji mora poceti najkasnije u roku od petnaest dana
od prijema optuznice u sudu.
CLAN 15.
Ako se sastav veca, ukljucujuci i predsednika veca, izmeni ili ako odlaganje
glavnog pretresa traje duze od mesec dana, vece moze odluciti da se glavni
pretres nastavi posto predsednik veca ukratko izlozi raniji tok glavnog
pretresa. Protiv presude donesene u prvom stepenu ovlascena lica mogu
izjaviti zalbu u roku od deset dana od dostavljanja prepisa presude optuzenom
ili javnom, odnosno drzavnom tuziocu.
CLAN 16.
Lice koje je osudjeno za krivicno delo iz clana 1. ovog zakona kaznu zatvora
izdrzava u zavodu strogo zatvorenog tipa. Lice koje je osudjeno za krivicno
delo iz clana 1. ovog zakona ne moze podneti molbu za odlaganje izvrsenja
kazne zatvora, niti mu izvrsenje kazne zatvora moze biti odlozeno povodom
najavljenih vanrednih pravnih lekova.
CLAN 17.
Pri vodjenju postupka za delo predvidjeno ovim zakonom, na pitanja
koja nisu uredjena ovim zakonom, primenice se odredbe Zakona o krivicnom
postupku.
CLAN 18.
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da vazi clan 125., kao i odredbe
cl. 136. do 139. koje se odnose na dela iz clana 125. Krivicnog zakona
Savezne Republike Jugoslavije ('Sluzbeni list SFRJ', br.44/76, 36/77, 34/84,
74/87, 57/89, 3/90, 38/90, 45/90 i 54/90 i 'Sluzbeni list SRJ', br. 35/92,
16/93, 31/93, 37/93 i 24/94).
CLAN 19.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u 'Sluzbenom listu
Savezne Republike Jugoslavije'".
OBRAZLOZENJE
Predlozenim Zakonom protiv terorizma "zeli se ostvariti adekvatnija
krivicno-pravna zastita odredjenih drustvenih vrednosti - bezbednost ili
ustavno uredjenje SRJ i republika clanica, kao i osnovna prava i slobode
gradjana od najtezih oblika njihovog ugrozavanja, kao sto je terorizam, koji
je, kako u svetu, tako i u nasoj zemlji u porastu", stoji u Obrazlozenju
Predloga zakona protiv terorizma, dostavljen Skupstini Jugoslavije iz Savezne
vlade. "Ovo nalaze potrebu donosenja posebnog Zakona protiv terorizma u nasoj
zemlji, a kakve zakone je vec odavno doneo jedan broj drugih drzava", dodaje
se u Obrazlozenju. Istovremeno se napominje da su, prilikom izrade Predloga
tog zakona, koriscena resenja iz zakonodavstava zemalja koje su se "znatno
ranije suocile sa problemom terorizma (Velika Britanija, SAD, Spanija,
Italija, Francuska, Irska)". "Neka od tih zakonodavstava predvidela su veliki
broj izuzetaka od opstih pravila krivicnog prava i pravila o izvrsenju
krivicnih sankcija (odustajanje od uobicajenih standarda i garancija u
predkrivicnom postupku i istrazi, skracena istraga, prenosenje tereta
dokazivanja na osumnjicenog, ubrzani krivicni postupak, specijalni sudovi,
posebni zavodi za izvrsenje kazne zatvora itd)", ukazuje se u Obrazlozenju.
"Preuzimanje navedenih izuzetaka sadrzanih u stranim zakonodavstvima", kako
se ocenjuje, "ugrozilo bi prava i slobode nasih gradjana". "Otuda je,
prilikom izrade Zakona postupljeno restriktivno, pa su iz stranih
zakonodavstava preuzeta samo ona resenja koja su neophodna za efikasnije
suzbijanje krivicnog dela terorizma", naglasava se u Obrazlozenju. Kao
ustavni osnov za donosenje ovog zakona, u Obrazlozenju je naznacen clan 77.
tacka 1. i 7. Saveznog ustava, prema kome "SRJ, preko svojih organa, donosi
zakone i obezbedjuje sudsku zastitu u oblasti odbrane i bezbednosti SRJ,
sloboda, prava i duznosti coveka i gradjanina utvrdjenih Ustavom, kao i
odgovornost i sankcije za povredu istih i za povredu saveznih zakona".